RTSH.al

Proces integracije, Rama iz Dablina: Kraj 2027. godine, ambiciozno, ali moguće. Nalazimo se u kritičnom trenutku

Premijer Albanije, Edi Rama, učestvovao je na događaju koji je organizovao Institut za međunarodne i evropske poslove (IIEA) u Dablinu, Irska. Panel diskusija, pod nazivom „Evropsko putovanje Albanije: Od težnji do integracije“, fokusirala se na napredak procesa pristupanja zemlje Evropskoj uniji, regionalni razvoj, reformu pravosuđa i geostrateške politike.

Tokom svog govora, šef vlade je ovo opisao kao istorijski trenutak za Albaniju, ističući pravu priliku da postane deo evropske porodice i postavio kraj 2027. godine kao ključni cilj za zaključivanje pregovora sa Briselom.

„Nalazimo se u veoma presudnom trenutku naše istorije, takođe vidimo otvorena vrata kao pravu priliku da idemo dalje, da postanemo deo ove evropske porodice“, naglasio je premijer Rama, dodajući da „Komisija deli isto mišljenje da je kraj 2027. godine ambiciozan, ali moguć. Stoga ćemo uložiti sve napore da to postignemo do kraja 2027.“

Govoreći o novoj metodologiji proširenja, Rama je pohvalio plan rasta i postepenu integraciju zemalja kandidata, smatrajući ovaj pristup neophodnim za smanjenje ekonomskog i finansijskog jaza sa zemljama članicama pre punopravnog članstva.

Regionalni razvoj, Srbija i Kosovo

U svojoj analizi regionalnog razvoja, premijer se fokusirao na političku situaciju u Srbiji i nedostatak konstruktivnog pristupa u vezi sa Kosovom, ističući da normalizacija odnosa ostaje vitalna.

„Za nas, sve dok nema otvorenog pristupa prema Kosovu i normalizacije sa njim, to znači da će duh prošlosti nastaviti da proganja Beograd i nastaviti da sprečava srpski narod da sprovede preko potrebnu katarzu koja još uvek nedostaje“, izjavio je tokom razgovora.

Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije

Centralna tema bila je produbljivanje borbe protiv korupcije i funkcionisanje novog pravosudnog sistema u Albaniji. Rama je podvukao da procene Evropske komisije jasno pokazuju napredak postignut kroz nezavisne pravosudne institucije, označavajući prekretnicu u istoriji albanske države.

„Po prvi put imamo sistem koji se bori protiv korupcije. Do nedavno, korupcija je bila sistem, dok se sistem trenutno bavi borbom protiv korupcije i to je činjenica“, naglasio je premijer. Ukazao je na drastičnu promenu koju ova reforma donosi, rekavši da „sada mač traži velike glave na političkoj moći i naravno da to nije nešto što je lako suočiti se sa tim, bolno je, ali je to jedini način“.

Strane investicije, životna sredina i društvene mreže

Kada je upitan o glasinama o investicionom projektu na ostrvu Sazan, uz interesovanje zeta Donalda Trampa, Džareda Kušnera, Rama je odbacio tvrdnje o političkom uticaju, naglašavajući transparentnost i rigorozne ekološke standarde koje je postavila vlada. Povezao je kontroverzu sa polarizovanom globalnom političkom klimom, nazivajući je „flamingo revolucijom“.

„Da senka Donalda Trampa nije u pozadini ovog ekološkog problema koji čak nije ni problem, onda ne biste čuli za flamingose u Albaniji“, objasnio je Rama. Istakao je da se „samo 8% ostrva može izgraditi i da je albanska vlada bila veoma rigorozna u potrazi za projektom koji bi bio simbol, amblem u Evropi“.

U vezi sa društvenim mrežama, premijer je izrazio zabrinutost zbog degradacije javne debate.

„Danas, sloboda distribucije guši slobodu govora, oduzima dah istine i zapravo baza isparava. Postaće još komplikovanije ako Evropa ne ukloni crvenu liniju za društvene medije, ako Evropa ne preduzme mere da zaustavi ovu gušenu slobodu distribucije sa svih strana“, naglasio je Rama, dotičući se i nasilnih protesta u Tirani, za koje je naglasio da su takođe podstaknuti mešanjem iranskog režima u mrežu.

Migracije, paralela sa Irskom i uticaj društvenih mreža

Upitan o fenomenu odlaska mladih ljudi, Rama je povukao paralelu sa istorijom Irske, gde se emigracija nekada smatrala jedinim rešenjem, sve dok zemlja nije uspela da ponudi građanima razloge za ostanak. Međutim, istakao je da je digitalno doba učinilo ovaj izazov mnogo složenijim, povezujući ga i sa izolacionističkom prošlošću zemlje.

„To je novi svet koji mladi ljudi vide kroz ekrane svojih pametnih telefona i on se ne pojavljuje u svojim pravim bojama, veoma je teško razmišljati o mladim ljudima koji žive u dubokim delovima Albanije, a da se ne odvučete i ne kažete ‘ah, sat vremena vožnje je tako divna stvar’. Ne smemo zaboraviti da su se Albanci suočili sa veoma okrutnom silom sa režimom koji je Albaniju pretvorio u Severnu Koreju Evrope i pola veka nam nije bilo dozvoljeno da se pomerimo“, prisetio se.

Veštačka inteligencija i spoljna politika

Na frontu spoljne politike, Rama je kritikovao trenutni pristup Evrope ratu u Ukrajini, navodeći da je Evropska unija napustila svoj prirodni instinkt – diplomatiju – da bi se fokusirala isključivo na naoružanje. Takođe je branio politički pragmatizam, navodeći kao primer donošenje odluka bivše nemačke kancelarke Angele Merkel.

„Evropa je od prvog dana napravila ogromnu grešku, napustivši diplomatiju i fokusirajući sve na naoružanje. Prepuštanje ovog mirovnog napora Donaldu Trampu i Vitkofu je nešto što će ostati u istorijskim knjigama. Ponekad ljudi pitaju: ‘Možete li verovati Vladimiru Putinu?’ To nije pitanje. Pitanje je ‘šta je u našem interesu’“, analizirao je premijer.

Što se tiče Grčke, rekao je da su odnosi odlični i da će pitanje pomorske granice rešiti međunarodni sud kao treća strana.

Na kraju, pridao je poseban značaj inovacijama i veštačkoj inteligenciji (VI) kao vitalnim instrumentima za ubrzavanje administrativnih i integracionih procesa.

„Hrvatskoj, koja je imala odlične rezultate u pregovorima sa Evropskom unijom, trebalo je sedam godina samo da transponuje evropski pravni korpus u svoj pravni korpus, dok mi to radimo preko osobe koja je naš ministar za veštačku inteligenciju i to veoma brzo“, izjavio je premijer, zaključujući da je digitalizacija 95% javnih usluga bila „blagoslov“ za modernizaciju države.

Slične

RTI